IVICA ZANETTI
Stručna ocjena, sadašnjost i budućnost hrvatskog frizerstva

Hairstyle News br. 19
Izdanje proljeće/ljeto 2012.

Uoči predstojećeg međunarodnog frizerskog festivala „Hairstyle News 2012“ razgovarali smo s Ivicom Zanettijem, frizerom i predsjednikom Ceha frizera i kozmetičara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Ivica nam je otkrio aktualna pitanja s kojima se susreće hrvatska frizerska struka, njezine potencijale uslijed približavanja europskom frizerskom tržištu, te naglasio važnost edukacije i profesionalnog usavršavanja frizera.

Razgovarala: Ana Krpan

Prije godinu dana izabrani ste za predsjednika Ceha frizera i kozmetičara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Možete li nam ukratko reći čime se Ceh bavi i koja je uloga njegovog predsjednika?

Ceh frizera i kozmetičara je savjetodavno tijelo pri Hrvatskoj obrtničkoj komori koje se sastoji od devet članova odabranih na lokalnoj razini. Kao predsjednik Ceha zajedno s njegovim članovima i čelnim ljudima iz struke ukazujem na probleme i pitanja s kojima se susreće frizerska branša u Hrvatskoj. Djelujemo kao „glas struke“, zalažemo se za unapređenje frizerske djelatnosti i njezino bolje pozicioniranje na domaćem tržištu, prije svega kroz podizanje profesionalne izobrazbe na višu razinu te, povezano s time, sudjelujemo u radu sustava strukovnog obrazovanja i organiziramo stručne skupove, seminare i predavanja. Potom, koordiniramo rad cehova organiziranih pri područnim obrtničkim komorama i udruženjima obrtnika, a na međunarodnoj razini surađujemo sa sličnim strukovnim inozemnim organizacijama. Hrvatska se obrtnička komora zalaže za promicanje svih obrta, pa tako i frizerstva, te pruža pomoć obrtnicima pri pokretanju obrta i u poslovanju. Ceh također zastupa interese struke pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava, kao i prilikom donošenja zakona u području obrtništva.
Naposljetku, želio bih istaknuti brojne uspjehe hrvatskih frizerskih profesionalca koji su pod okriljem Ceha ostvarili odlične rezultate na međunarodnim frizerskim natjecanjima. Primjerice, na zadnjem smo Individualnom svjetskom frizerskom prvenstvu u Milanu u velikoj konkurenciji, između 30-ak zemalja i više od 500 natjecatelja, osvojili 4. i 5. mjesto u pojedinačnim kategorijama. Tako je Dario Sabo osvojio 4. mjesto u juniorskoj kategoriji s vjenčanom frizurom na lutkama, a Zdravko Cedli je u seniorskoj kategoriji za svoj dnevni stil na lutkama osvojio 5. mjesto, a za večernji stil 9. mjesto.

Kako ocjenjujete razvijenost hrvatske frizerske industrije i ima li hrvatsko frizersko tržište potencijala za daljnji razvoj?

S obzirom da se velika većina frizerske djelatnosti u Hrvatskoj obavlja kroz obrt nije u potpunosti prikladno govoriti o industriji jer je frizerstvo vezano primarno uz uslužni sektor, odnosno lokalnu ponudu i potražnju. Potencijal za daljnji razvoj hrvatskog frizerskog tržišta krije se u daljnjoj edukaciji frizerskih stručnjaka, specijalizaciji frizerske djelatnosti i, dakako, otvorenosti za usvajanjem novih frizerskih trendova. Ovo posljednje držim osobito bitnim jer uslijed globalizacije modne, pa time i frizerske, industrije te posredovanja medija, inovativni svjetski frizerski trendovi na zadovoljstvo naših klijenata brzo dolaze i u naše salone. Ipak, s obzirom da je naša industrija ljepote, odnosno frizerskih i kozmetičkih proizvoda, još uvijek prilično nerazvijena u odnosu na europske dimenzije, ne možemo se osloniti na to da će ona promovirati hrvatsku frizersku struku.

Ivica zanetti nositelj je titule najboljeg Extrinog frizera za 2007. godinu

Koji je udio frizerskih obrta u cjelokupnom obrtničkom sektoru i koliko je prijavljenih frizerskih salona i obrta u Hrvatskoj?

Budući da je frizerska djelatnost usko vezana uz posao kozmetičara i pedikera, moguće je samo govoriti o njihovom zajedničkom udjelu u ukupnom hrvatskom obrtništvu od oko čak 7% i po tome se naša struka nalazi odmah iza najjačih djelatnosti, odnosno trgovine, ugostiteljstva, građevinarstva i prijevozništva. U Hrvatskoj 5 288 obrtnika ima registriranu djelatnost „frizerski salon i salon za uljepšavanje“, dok je 1 035 obrta registriranih kao „djelatnost za njegu i održavanje tijela“.

Gospodarska je kriza prouzročila negativne trendove u svim hrvatskim obrtničkim djelatnostima, pa tako i u frizerskoj djelatnosti. Kako se s time nose frizeri i vlasnici poslovanja u frizerskim salonima? Može li se nekako pomoći frizerima s obzirom na nelojalnu konkurenciju frizera koji rade na crno?

U ovim teškim recesijskim vremenima uspjeli smo se kroz djelovanje Hrvatske obrtničke komore izboriti za dva važna zakona čija je procedura donošenja započela prije gospodarske krize. Radi se o Zakonu o zabrani i sprječavanju neregistrirane djelatnosti kojim se želi spriječiti rad u sivoj zoni, pa je za očekivati da će se njegovom dosljednom primjenom smanjiti, ograničiti i na odgovarajući način kazniti nelojalna konkurencija. Isti bi zakon trebao poboljšati položaj registriranih frizerskih obrtnika koji uredno izvršavaju svoje obveze prema državi i zaposlenicima. Drugi je pak Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora koji će dosadašnjim zakupcima, pored mogućnosti kupnje poslovnog prostora u vlasništvu države, omogućiti i otkup poslovnog prostora u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba. Da bi spomenuti Zakon mogao u potpunosti zaživjeti nužno je donijeti provedbene akte na državnoj i lokalnoj razini što je jedan od trenutno najvažnijih zadataka nove Vlade.

Kako vi u Cehu frizera i kozmetičara, odnosno u Hrvatskoj obrtničkoj komori, pomažete frizerima u ovo iznimno teško recesijsko doba? Planirate li neke poticaje u frizerskom obrtničkom sektoru kojima bi se spriječili daljnji negativni trendovi, primjerice otpuštanja zaposlenika i nedovoljno ulaganje u njihovu edukaciju?

Unatoč teškim recesijskim vremenima uspjeli smo ostvariti nekoliko bitnih i uspješnih stvari za obrtnički sektor. Ponajprije, podigli smo prag za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost s dosadašnjih 85 000 na 230 000 kuna što je svojevrsna porezna olakšica koja smanjuje ukupne troškove poslovanja i povećava mogućnosti za zapošljavanje u ovoj branši. Važan doprinos tome predstavlja i izmijenjeni Zakon o porezu na dohodak kojim se povećava osnovni mjesečni osobni odbitak i mijenjaju porezni razredi. Valja istaknuti i nove projekte koji će omogućiti kvalitetnije informiranje i poslovanje naših članova, primjerice projekt SMS obrtnik koji je usmjeren na brzo i ažurno informiranje obrtnika o stručnim i drugim novostima olakšavajući im pritom donošenje važnih poslovnih odluka. Također, u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta objavljujemo programe potpora, a u sklopu državnog prvenstva koje planiramo krajem lipnja ove godine, ne samo da ćemo promovirati struku, nego ćemo našim članovima ponuditi i nekoliko novih edukativnih događaja. Naposljetku, ponovno se vraćam na važnost kontinuiranog obrazovanja i profesionalnog usavršavanja i ističem brojne stručne i poslovne seminare koje organiziramo radi informiranja i educiranja naših frizerskih stručnjaka o novim trendovima poslovanja s kojima će se susresti prilikom ulaska Hrvatske u EU. Tim smo povodom osnovali i tzv. EU tim čija je primarna zadaća informiranje naših obrtnika o mogućnostima koje im se nude otvaranjem europskog tržišta, odnosno o tome kako iskoristiti i aplicirati sredstva EU-a namijenjena ovom sektoru.

Frizerstvo je majstorsko zanimanje koje traži kvalitetno srednjoškolsko obrazovanje, ali i nadogradnju kroz cjeloživotnu edukaciju. Koliko u Hrvatskoj ima srednjih frizerskih škola i kako ocjenjujete našu brigu za daljnju edukaciju frizera nakon završene srednje škole?

U Hrvatskoj djeluje 41 frizerska škola, a po završetku srednjoškolskog obrazovanja ne postoji daljnja sustavna edukacija kroz obrazovni sustav. Upravo zbog toga važna je sposobnost i otvorenost svakog frizera za stjecanjem daljnjih dodatnih znanja i vještina kroz neformalno obrazovanje te sudjelovanje na domaćim i inozemnim frizerskim festivalima i seminarima. Tu bih istaknuo predstojeći Međunarodni frizerski festival „Hairstyle News 2012“ kojeg Ceh frizera i kozmetičara podržava jer uvelike pridonosi daljnjem obrazovanju naših frizerskih profesionalaca, a njegov je edukativni značaj i potencijal prepoznalo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje preporučuje sudjelovanje učenika i nastavnika srednjih frizerskih škola na ovom stručnom frizerskom događaju. Valja napomenuti kako je sve više inicijativa za dodatnom edukacijom frizera i tu pomoć stiže iz dva pravca. Prvi je pomoć frizerskih sekcija i cehova pojedinih udruženja obrtnika, odnosno područnih obrtničkih komora. Tako se uz pojedinačnu upornost i organizacijske sposobnosti naših frizerskih kolega iz raznih dijelova Hrvatske dovode frizerski učitelji, pa čak i poznati europski frizerski profesionalci. Drugi je skuplja inicijativa koja dolazi iz privatnog sektora, tj. od pojedinaca i tvrtki koje su našle svoj komercijalni interes da u Hrvatskoj organiziraju edukacije za frizere, ili ih odvode na usavršavanje u inozemstvo. Obje inicijative su, zbog svoje primarne orijentacije prema ulaganju u nova znanja i vještine, dobrodošle jer otvaraju put ka boljem pozicioniranju naših frizerskih stručnjaka.

U inozemstvu su uslužne djelatnosti veoma cijenjene, a to se osobito odnosi na frizerske usluge koje su i znatno skuplje nego u Hrvatskoj iako je sama kvaliteta usluga podjednaka. Možete li objasniti razlog za to?

Frizerska je industrija u inozemstvu, osobito u zapadnoeuropskim zemljama, znatno razvijenija i naprednija nego u Hrvatskoj, pa je za očekivati da su frizerske usluge dosta skuplje nego kod nas. U obzir valja uzeti i viši životni standard u tim zemljama koji dijelom opravdava visoku cijenu, ali i drugačije europske frizerske standarde u usporedbi s hrvatskim. S obzirom na potonje moguće je pretpostaviti da će se i ovaj obrtnički segment u Hrvatskoj tijekom vremena prilagoditi standardima EU-a.

Obrtnik i predsjednik Ceha frizera i kozmetičara, Ivica Zanetti, u svom frizerskom salonu

Približavanje Hrvatske EU znači uvođenje i europskog zakonodavstva kod nas. Koliko je hrvatska frizerska industrija prilagođena EU standardima?

Bez pretjerivanja mogu reći da hrvatski frizeri po stručnosti ne zaostaju za svojim europskim kolegama, dapače. Mnogi se naši frizeri školuju u inozemstvu i naučeno primjenjuju na hrvatskim frizerskim akademijama. O kvaliteti naših frizerskih usluga ne bih želio generalizirati jer sve ovisi o pojedincu koji pruža usluge, odnosno o njegovom obrazovanju i stručnosti. I zbog toga opet ističem važnost daljnje edukacije i profesionalnog razvoja frizera, kao i bolje uvjete poslovanja, a oboje zahtijeva nova dugoročna ulaganja na koja često ne pristajemo, ili to ne činimo olako. Usklađivanje s europskim standardima još se očekuje, ali su po tom pitanju već poduzeti neki preliminarni koraci, primjerice u pogledu porezne politike budući da se zalažemo za niže troškove cjelokupnih frizerskih usluga. Dakako, sve to zahtijeva daljnje razgovore sa zakonodavcem, kao i specifikaciju samog problema.

Kako je položaj frizera uređen u EU? Svaka država članica EU ima mogućnost uvesti PDV na frizerske usluge po stopi od 8,5%. Susjedna Slovenija je tu stopu za svoje frizere uvela prije više od 2 godine. Mogu li i naši frizeri očekivati tako nešto, s obzirom da uskoro postajemo dio EU? Naposljetku, kako se na poslovanje frizerskih salona odražava nedavna Vladina odluka o povećanju limita za ulazak u sustav PDV-a s 85 000 na 230 000 kuna?

Europska je unija prije nekoliko godina usvojila Direktivu 2006/112/EC kojom je omogućeno uvođenje jedinstvene standardne stope PDV-a (ne niže od 15 %) te jedne ili dviju sniženih stopa (koje nisu manje od 5 %) s naznakom da se snižene stope mogu primjenjivati na određene, Direktivom definirane, proizvode i usluge. Sukladno tome, našim ulaskom u EU postoji osnova da se izborimo za niži PDV na frizerske usluge i opravdano je očekivati da će se naša porezna regulativa mijenjati i prilagoditi europskim standardima. Primjerice, mi smo već pokrenuli inicijativu za niže troškove frizerskih usluga u Hrvatskoj, a po uzoru na susjednu Sloveniju. Međutim, bitno je napomenuti kako se tu ne radi o smanjenju PDV-na cjelokupan iznos koji klijent plaća za učinjenu frizersku uslugu, već tek na jedan njezin dio iskazan u nominalnom iznosu. Nadalje, to zahtijeva specifikaciju cjenika jer je potrebno da za svaku pojedinu cijenu usluga postoje i jasno definirani normativi. Trenutno smo ponajviše fokusirani na Vladinu odluku o povećanju limita za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost s dosadašnjih 85 000 na 230 000 kuna i na to kako će se ta odluka odraziti na poslovanje naših frizerskih salona. Tu očekujemo pozitivne pomake jer ova odredba poticajno djeluje na prelazak iz sive u zakonsku zonu poslovanja pružanja frizerskih usluga.

Što mislite o važnosti održavanja kvalitetnih stručnih frizerskih događanja poput predstojećeg frizerskog festivala „Hairstyle News 2012“? Zašto bi frizerski stručnjaci trebali posjetiti taj međunarodni događaj? Koliko su stručna okupljanja važna za razvoj cijele struke?

Ceh frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore već nekoliko godina jednoglasno daje punu podršku ovoj međunarodnoj frizerskoj manifestaciji. Hairstyle News je postao tradicionalno mjesto okupljanja hrvatske, ali i regionalne, frizerske elite te poprište razmjene praktičnih znanja, vještina i iskustava. Sve je to put prema promociji frizerske struke i daljnjem razvijanju potencijala ove kreativne branše.