Fotografije | Polyboy Barber Shop

Od početne želje da postane klesar, sasvim slučajno dogodila mu se ljubav s frizerstvom. On je Marko Šimunović i jedan je od inicijalnih začetnika razvijanja barber kulture u Hrvatskoj. Nakon preseljenja iz Slavonije u Zagreb te brojnih profesionalnih edukacija, prakse i nastupa, danas djeluje kao vlasnik Polyboy Barbershopa u kojem poučava kolege za buduće uspješne godine na njihovom profesionalnom putu u svijetu barberinga kako bi poslali brice 21. stoljeća.

Frizure, brade, brkovi, tetovaže, stil odijevanja – vidi se da držite do svog stila. Koliko vam je važno predstaviti se na takav način u barberskom poslovanju?

Sam stil i vizualni identitet svakog barbera daje klijentu određenu sigurnost, a time i mi potičemo naše klijente na promjene i poboljšavanje njihovog stila i izgleda. U današnje vrijeme, kad osoba obuče bijelu košulju i kravatu umjesto da odiše urednošću, ozbiljnošću i uglađenošću, najčešće izaziva pitanje “Jeste li se obukli za vjenčanje ili sprovod”. Posao nas barbera, ali i općenito frizera, je da svojim stilom potičemo ljude da si uzmu više vremena za sebe, da shvate koliko je važno imati vlastiti stil i da sebi budu lijepi dok zadovoljni koračaju svijetom.

Kako bi opisali vaše barbering početke? Koji izazovi su bili najteži za vas?

Sam stil i vizualni identitet svakog barbera daje klijentu određenu sigurnost, a time i mi potičemo naše klijente na promjene i poboljšavanje njihovog stila i izgleda. U današnje vrijeme, kad osoba obuče bijelu košulju i kravatu umjesto da odiše urednošću, ozbiljnošću i uglađenošću, najčešće izaziva pitanje “Jeste li se obukli za vjenčanje ili sprovod”. Posao nas barbera, ali i općenito frizera, je da svojim stilom potičemo ljude da si uzmu više vremena za sebe, da shvate koliko je važno imati vlastiti stil i da sebi budu lijepi dok zadovoljni koračaju svijetom.

Kako bi opisali vaše barbering početke? Koji izazovi su bili najteži za vas?

Bilo je izazovno kad sam ušao u svijet barberinga, isključivo iz razloga jer barbering kao takav nije bio definiran. Tada na internetu nije bilo moguće doći do puno informacija kako i što raditi, a starih je brijačnica ostalo jako malo. Morao sam dosta improvizirati. Prethodno znanje koje sam skupio na raznim akademijama bilo je isključivo o ženskim šišanjima. Ipak, mnogo mi je pomoglo što sam naučio koristiti tehnike geometrijskog šišanja koje su bile odličan temelj za prebaciti takvu vrstu tehnike na kraću mušku kosu.

U isto vrijeme tu sam došao do izazova jer su muške glave veće i imaju naglašenije nepravilnosti (ubočenja i izbočenja i općenito oblik glave) pa je i to trebalo uskladiti. Dolazak iz Slavonije u Zagreb bio je sam po sebi izazov jer je uz minimalne prihode i najveću snagu uma ipak bilo jako teških trenutaka, no zahvaljujući svemu tome postao sam zapravo još jači.

Nekad je muškarcima bilo najnormalnije svakodnevno dolaziti u brijačnicu na brijanje i uređivanje. Kakva je situacija danas s time?

Današnji užurbani stil života ne dozvoljava ljudima da svakodnevno posjete svog brijača i dođu na uređivanje ili brijanje, no usprkos tome sve više i više muškaraca odvaja vrijeme da bi si priuštili pola sata ili sat da u miru uživaju u, kako ga mi volimo nazvati, muškom wellnessu. Jedna velika razlika današnjeg vremena, pogotovo kada je riječ o brijanju, je u tome da volimo potrošiti minimalno pola sata na svoju mušteriju. Želimo da se klijenti opuste i uživaju u cijelom tom procesu, a ne da se brijanje izvrši samo iz razloga da se osoba obrije.

Najveći razlog zašto traje dulje je zbog toga što posvećujemo pažnju tome da se lice kvalitetno pripremi za brijanje, nanosimo više proizvoda za omekšavanje lica i dlake, a tu je i zagrijavanje vrućim ručnikom pa uz naše znanje kako dlaku obrijati s obzirom na njen rast omogućavamo klijentu lice bez iritacija, crvenila i drugih nepovoljnih pojava na koži. Tu želimo dati do znanja da sve reklame u kojima se osoba obrije običnom britvicom od glave do pete jednostavno nisu istinite i želimo muškarce osvijestiti o tome.

Mnoge brijačnice se referiraju na neka prošla vremena kroz npr. stare originalne stolice ili tradicionalne alate. Zašto je brijačima važna ta veza s prošlošću?

Prvo što bi trebalo znati je da postoji općenita razlika u barbershopovima i samim brijačima, a to je da postoje klasičari i moderni barberi. Klasičari kojih je jako malo, a tu se ubrajamo i mi, drže se isključivo vintage doba koje je trajalo od 1900. do 1970. godine. Nakon tog doba dolazi retro doba gdje sve postaje šareno, sjajno, šljokičasto, plastično.

Kad pričamo o vintageu, govorimo o uniformiranosti iz tog doba i rock n rollu, a kad govorimo o retru, govorimo o disko kuglama i šarenilosti. I to je zapravo razlog zašto mi volimo imati tu vezu sa prošlošću jer sam stil i frizure iz vintage doba ono je što mi želimo održati živim. Kako bi ste se i sami mogli povezati s ovim što govorim, predlažem da pogledate film “Grease” s John Travoltom ili “Cry Baby” s Johnny Deppom.

I vaša je brijačnica impresivna i originalna, izgleda poput muzeja. Recite nam nešto o unutarnjem uređenju, gdje i kako pronalazite sve te stare predmete?

Svaki predmet koji se nalazi u brijačnici je ili poklon ili pronalazak na starim buvljacima, a svaka boja i svaki materijal od kojih su napravljeni elementi i ormari koji se nalaze u shopu osmišljeni su tako da nas vraćaju u vintage eru. Volimo ljude vratiti u prošlost da se sjete kako su stvari prije bile izrađivane da traju i da se ne mijenjaju svakih godinu dana kao danas u doba potrošačkog konzumerizma koji nas je većinom sve progutao.

Koje frizure vam pričinjavaju najviše zadovoljstva?

Najveću radost frizure izvučemo iz toga kada se želja klijenta pogodi s nekom našom idejom prije same komunikacije s klijentom. Završna sreća je kada ta frizura ispadne još bolje nego smo zamislili u glavi, a dodatno unutarnje veselje i pobjedu daje nam neverbalni pogled odobrenja i osmjeh klijenta koji mu ne silazi s lica kada mu se frizura pokaže.

Stoga nemamo konkretnu frizuru koju nam je najdraže ostvariti već je svaka takva, no kada bi morali baš izabrati naziv frizure bio bi poludugi tkz. executive contour koji se završno stilizira s najsjajnijim proizvodom koji možemo naći jer upravo je sjaj u kosi ono što frizuru učini još boljom i savršenijom i zbog čega ta frizura plijeni poglede drugih i sa sobom vuče pitanje “A gdje se vi to šišate da tako izgleda”.

Koji alati su najvažniji u svakom barbershopu i zašto?

Najvažniji alati su nam mašinice, škare, češalj i britva. Iako u mojim počecima nisam koristio mašinice za muška šišanja već samo škare i češalj te britvu za brijanje lica. Mašinice su te koje malo ubrzaju sam proces šišanja. Bitno je naglasiti da bi bilo dobro da je alat kvalitetnijeg proizvođača i da ga se primjereno održava i čisti kako bi potrajao dulje. Ovi alati su osnova, no bez fena i četki ne bi nikako mogli dostići sve efekte koje želimo. Nadasve važan alat je četka za čišćenje klijenta jer se svi sjećamo da smo kao djeca znali poslije šišanja bježati kući na tuširanje jer smo imali mnogo dlaka po licu, ušima i leđima.

Nedavno je snimljen odličan film o životu Elvisa Presleyja. Da li je to i na koji način utjecalo na potražnju za frizurama iz tog doba?

Navedeni film je imao ne malen, nego premalen efekt na gledatelje, pogrešno je shvaćen i ljudi koji su ga pogledali rekli su nam da im je bio dosadan. Nisu ga shvatili. Očekivali su puno pjesme i rock’n’rolla, a u filmu se ukratko radilo o promjeni svijesti tadašnjeg svijeta, no taj dio ćemo ostaviti za čitatelje koji mogu film pogledati ponovno. Dakle, nije bilo veće potražnje za frizurama iz tog doba, no iako film nije imao takav utjecaj na ljude, naši su klijenti zapravo upoznati s takvim frizurama zahvaljujući našim pričama, primjerima i fotografijama koje su izložene kod nas u barbershopu.

S kakvim izazovima se susrećete u vođenju barbershopa?

Izazov koji predstavlja najviše problema je pronalazak radnika koji se potencijalno mogu zaljubiti u ovakvu vrstu posla, jer općenito gledano jako je teško naći muškog frizera, još teže barbera, a onda još teže barbera kojem se sviđa samo klasika. Ponekad nam je izazov jer se ljudi boje biti drugačiji i iskakati iz gomile prvenstveno svojom frizurom.

Nedavno ste ostvarili suradnju s mladim umjetnikom kiparom Karlom Klenom. Recite nam nešto o toj suradnji?

Karlo je jedna prekrasna mlada umjetnička duša koja nas je očarala svojom umjetnošću. Karlo nas je kontaktirao s direktnim pitanjem da ošišamo Clinta Eastwooda. Ostali smo iznenađeni pitanjem gdje nam je Karlo pojasnio kako je završio Likovnu akademiju i da se bavi kiparenjem i hiperrealizmom. Izradio je glavu Clinta Eastwooda, ali u malo većem omjeru nego prirodnom, a jedino što mu je ostalo bilo je ošišati umjetnu kosu koju mu je napravio.

Prihvatio sam izazov jer sam opet morao svoje znanje malo presložiti na veći omjer i po pravoj slici ošišao Clinta Eastwooda da izgleda kao original. Bila mi je velika čast to odraditi jer je Karlo već imao nekoliko izložbi gdje su posjetitelji ostali oduševljeni. Također zahvaljujući toj suradnji kontaktirali smo Karla da nam posudi bistu za naš nastup na Hairstyle Newsu na proljeće u Opatiji gdje ćemo ga izložiti da ga kolege i ostali posjetitelji uživo vide.

Na koji način motivirati mlade ljude da uđu svijet barberinga i pomognu njegovom razvoju i opstanku?

Predstavljanjem sebe i svojeg stila rada trudimo se motivirati mlade ljude da vide da postoji i nešto van onoga što uče u školama. U našem slučaju to je klasika koja će živjeti vječno. Ono što se svima trudimo dati do znanja kad uđu u svijet barberinga, pogotovo onima bez prethodnog znanja, je to da je taj put možda i teži od nekih drugih životnih puteva, ali zato sa sobom donosi vrlo lijep i ispunjen život. Uz svakodnevne male životne pobjede i svakodnevna iskušenja na radnom mjestu imaju mogućnost da napreduju kao barberski stručnjaci, a na kraju krajeva i kao osobe.

Kako vi vidite budućnost barberinga?

Barbering i barbershop kultura će zasigurno ostati još dugo vremena jer će muškarci uvijek imati potrebu za uređivanjem, ali i opuštanjem od svakodnevnog užurbanog stila života u prostoru u kojem se dobro osjećaju.

Pri zapošljavanju u vašem barbershopu tražite li prethodno iskustvo ili primate i početnike? Što sve vaši zaposlenici moraju pokazati kako bi postali dio vašeg tima?

U svakom je poslu sigurno poželjno da kandidati imaju prethodno iskustvo, no u barberingu ako osoba dolazi iz svijeta frizerstva, zna biti problema oko učenja tehnika šišanja na drugačiji način. S druge strane zna se dogoditi i da osobe bez prethodnog znanja jako brzo uče i upijaju znanje koje im je potrebno da izrastu u kvalitetnog barbera. Najvažnije je da se pokaže volja, jer gdje ima volje, naći će se i način za učenjem.

Osim vođenja barbershopa, svoje znanje rado prenosite i kolegama barberima. Što sve polaznici vaših edukacija mogu naučiti na vašoj akademiji?

Na našoj akademiji polaznici mogu dobiti uvid u svo znanje koje mi posjedujemo, a to su redom naše usluge šišanja, uređenja brada, klasičnog brijanja, brijanja glave pa sve do same brige o alatu, brige o svom tijelu prilikom rada, higijeni svog radnog mjesta i salona. Mogu naučiti o strukturi kose i obliku glave, vidjeti kako se radi gentlemen’s cut s tri elementa geometrijskog šišanja – položeno, graduacijsko i slojevito, crtati 2D prikaz šišanja uz pomoć edukatora te sve naučene teorijske principe zatim primijeniti na modelima akademije.

I za kraj, recite nam par kratkih savjeta za naše čitatelje iz svijeta barberinga?

Nema škole do stare škole. Ostanite uporni i tvrdoglavi u onome što želite biti i što želite stvarati.

Radite s Markom već neko vrijeme, niste školovani frizeri ili barberi, što vas je potaklo da uđete u svijet barberinga?

Dominik Udovičić: Kao osoba koja je cijeli život nosila vojničku frizuru, izlaskom iz vojske i dolaskom u Polyboy Barbershop kod Marka na šišanje približilo mi je taj cijeli vintage svijet u koji sam se potpuno zaljubio. Preuzeo sam supruzi pola elemenata u kupaonici s proizvodima za vlastitu njegu kose i lica. Iz mjeseca u mjesec uporno sam ispitivao Marka o savjetima kako i što raditi da si frizuru učinim što boljom pa je tako i on sam prepoznao moju zaljubljenost u kosu i pitao me ako bih želio raditi kod njega i naučiti kako biti barber.

Na to nisam odmah pristao jer sam mislio da je šala, no dano mi je do znanja da to nije nikakva šala te sam kroz nekoliko dana bio pozvan na svoj prvi radni dan u Polyboy. Ono što je najviše potaknulo moju ljubav prema barberingu je to što sam bio model za Polyboy na Hairstyle News festivalu. Ostao sam oduševljen barberingom i od tada sam odlučio kako želim postati barber bez obzira na svojih 47 godina. Tako da je poruka za sve mlade i starije ljude da nikad nije kasno pronaći svoj put i svoj poziv u životu.

Saša Pupić: Prvi poticaj za ulazak u svijet barberinga, čudno ali istinito, bio je Marko i Polyboy Barbershop. U to vrijeme nisam znao ni tko je Marko ni tko je Polyboy, vidio sam prekul ljude 2014. godine u Zagrebu na Europskom trgu za vrijeme adventa kako uređuju ljude. I koliko god sam htio otići do njih i pitati ih puno stvari bilo mi je previše neugodno jer mi je u glavi bilo “što će jedan informatičar uopće tamo”. Nakon toga pojavio se svima nam poznati Schorem sa svojim youtube videima šišanja i jedno “skin fade pompadour” šišanje ostavilo me bez teksta i u oduševljenju.

Ipak, prva ideja ulaska u barbering bila je da je nemoguće da nešto toliko kul i zabavno može ujedno biti i pravi posao koji stavlja kruh na stol. Mislio sam da to može biti samo hobi. Nakon završetka fakulteta za programiranje ostao sam razočaran tim poslom i sjedenjem pred ekranom bez ljudi u blizini pa sam se odlučio za jedinu ujedno i zadnju stanicu u poslovnom životu, a to je postati barber. Tada nisam znao da ću završiti kod Marka, no očito je sudbina imala plan za mene. Marko me primio kao pripravnika i otvorio mi um pokazavši kako barbering nije samo šišanje i brijanje, već jedna prekrasna ljubavna priča između osobe, stila i zanimanja koja traje i trajat će do kraja života.

      

Svidio vam se članak? Podijelite ga s prijateljima!

      

SVIĐA VAM SE ČLANAK?
PREPORUČITE GA PRIJATELJIMA I KOLEGAMA
PUTEM DRUŠTVENIH MREŽA ILI E-MAILOM!

PREDHODNI ČLANAK
SLJEDEĆI ČLANAK