Vidal Sassoon (1928. – 2012.)

Dana 9. svibnja 2012. godine u 84. je godini, nakon duge i hrabre borbe s leukemijom, preminuo Vidal Sassoon. Taj otac modernog frizerstva škarama je promijenio svijet i uveo revoluciju u frizerski zanat. Umro je mirno, a uz njegovu smrtnu postelju bila je njegova žena Ronnie.

Tijekom karijere koja je trajala čak sedam desetljeća, Vidal Sassoon je svojom novom filozofijom šišanja koje je prilagodio strukturi kostiju i geometrijskim pristupom inspiriranim Bauhausom transformirao svijet frizerstva. Frizersku profesiju pretvorio je u cijenjeni zanat te postavio temelje moderne frizerske industrije.

Sassoonov ‘look’ simbol je slobode i dobrog zdravlja, a popularnost mu je omogućila i otvaranje prvog lanca frizerskih salona i akademija diljem svijeta. Svoj je inovativni pristup frizerstvu upotpunio i programom njege kose u tri koraka, stvorivši tako prvu profesionalno potvrđenu linija proizvoda za njegu kose. Vidal Sassoon će biti zapamćen i po svojim televizijskim reklamama iz 1980-ih godina s legendarnim sloganom: „Ako Vi ne izgledate dobro, ni mi ne izgledamo dobro.”

Grace Coddington i Vidal Sassoon

Sassoon je za svoj rad dobio i javno priznanje – Commander of the Order of the British Empire (CBE), koje mu je 2009. godine dodijelila kraljica Elizabeta II. Godinu dana kasnije snimljen je dugometražni dokumentarni film o njegovom životu, karijeri te utjecaju na modu i kulturu. Film je premjerno izveden na Tribeca Film Festivalu u New Yorku 2010. godine gdje je, uz odlične kritike, uvršten i u službenu selekciju. Ove su godine taj autobiografski i za frizere iznimno inspirativan film imali prilike vidjeti i posjetitelji 9. međunarodnog frizerskog festivala Hairstyle News 2012 u Opatiji. Zbog velikog interesa frizera u pregovorima smo da film ponovno prikažemo i sljedeće godine na jubilarnom 10. izdanju Hairstyle Newsa.

Vidal Sassoon je rođen 17. siječnja 1928. godine u londonskom Hammersmithu u obitelji sefardskih židova, a odrastao je u susjednom Shepard’s Bushu. Njegov otac Jack Sassoon je bio iz Soluna u Grčkoj, a majka Betty je bila iz imigrantske španjolske obitelji. Otac je napustio obitelj kada su Vidalu bile tek tri godine, a siromaštvo je natjeralo Sassoonovu majku da 1933. godine smjesti njega i mlađeg brata Ivora (koji je umro od srčanog udara u 46. godini života) u židovsko sirotište u Maida Valeu u kojem su obojica provela sedam godina.
Školovanje je započeo u katoličkoj osnovnoj školi Essendine Road, a nakon preseljenja nastavio ga je u Holtu, pokrajina Wiltshire gdje je Vidal Sassoon nastavio živjeti s majkom i njenim novim partnerom Nathanom Goldgergom, poznatim kao Nathan G.

“Filmski redatelj Roman Polanski zamolio me da otputujem u SAD i radim s Miom Farrow koja je tada snimala film Rosemaryna beba i bila udana za Franka Sinatru. Rekao sam mu da ću morati otkazati dogovorene termine i sastanke, pa će ga to koštati 5000 dolara. Odgovorio je kako to nije problem te sam otišao i napravio joj frizuru za presicu usred boksačkog ringa. Bio je to cirkus, a njoj nije bilo jasno zašto ih je zanimala njezina frizura kad je ona željela govoriti o problemima američkih Indijanaca. Ja sam jednostavno nastavio sa svojim poslom, koji je doživio ogroman publicitet. Da sam znao da će tako biti, naplatio bih i više!”

Po povratku u London Vidal Sassoon je napustio školu u dobi od 14 godina te je zarađivao dostavljajući telegrame na biciklu. Nakon toga postao je šegrt u frizerskom salonu Adolpha Cohena koji je u to vrijeme bio frizerska zvijezda londonskog East Enda. Njegova je majka sanjala kako će njezin sin postati frizer te je, unatoč njegovom prvotnom protivljenju, ustrajala u tome. Njegov novi šef ustrajao je na disciplini te je od svojih radnika zahtijevao da i usred rata na posao dolaze s rubom na hlačama, ulaštenim cipelama i s čistim noktima.

Sa 17 godina, dok je još uvijek naukovao kod Cohena, Sassoon se pridružio organizaciji „43 Group”, koja se sastojala od 43 bivša britanska vojnika židovskog podrijetla. Organizacija je osnovana radi borbe protiv antisemitizma koji su zatekli po povratku iz Drugog svjetskog rata. Cilj grupe bio je milom ili silom prekidati sastanke mosleyevaca, a sedamnaestogodišnji Vidal je bio vičan ulični borac. Pričao je kako je jednom nakon noćne tučnjave došao na posao s podljevnima na licu. Nakon što je jedna od klijentica komentirala njegov izgled, Sassoon je odgovorio: „Nije to ništa gospođo, spotaknuo sam se o ukosnicu.” On je bio i jedan od stotina dobrovoljaca koji su 1948. godine, nakon što je osnovana država Izrael, otišao u Izrael kao dio izraelskih obrambenih snaga. Godinu dana koje je proveo trenirajući s Izraelcima kasnije je opisao kao „najbolju godinu u svom životu.” Njegova je karijera vojnika koji je branio novoosnovanu izraelsku državu završila nakon što je primio telegram od majke u kojem je pisalo: „Očuh je doživio srčani udar. Stop. Vrati se u London i zarađuj za život. Stop.” Jedina vještina koju je Sassoon posjedovao bila je ona frizerska. Nakon što je kraće vrijeme radio u raznim londonskim salonima, došao je u poznati salon „Raymond” u Mayfairu. Vlasnik salona bio je Raymond „Teasy Weasy” Bessone. Tamo je Sassoon nastavio izučavati zanat te je Raymonda kasnije spominjao kao čovjek koji ga je naučio šišati.

Nakon što je 1954. godine napustio Raymonda, Vidal Sassoon je otvorio svoj prvi salon na trećem katu zgrade u londonskoj ulici Bond Street. Prvih nekoliko tjedana bili su iznimno teški, no on je ubrzo okupio nenadmašne talente te dugo i naporno radio kako bi salonu osigurao iznimnu reputaciju. Dvije večeri tjedno tim je ostajao nakon radnog vremena kako bi vježbali na modelima i usavršavali svoju tehniku. To je bio i ostao zaštitni znak radne etike Sassoonove organizacije.

No Vidal Sassoon je tražio stil, nešto po čemu će se njegov rad razlikovati od ostalih. On je rekao: „Nisam mogao nastaviti raditi na svakodnevnom izgledu, želio sam kreirati novi izgled, nešto što će odražavati ono što se događa oko mene.”

Prijelomni trenutak dogodio se kada je započeo suradnju s modnom dizajnericom i bliskom prijateljicom Mary Quant. Za predstavljanje njezine nove kolekcije na britanskom tjednu mode, Vidal Sassoon i njegov tim modelima su napravili asimetrične bob frizure koje su bile potpuno revolucionarne i stvorile su međunarodnu senzaciju. Započela je era Sassooneve geometrije.

Bond Street Salon

Sassoonova reputacija porasla je nakon što se sa svojim timom preselio na adresu New Bond Street 171. S interijerom koji je dizajnirao popularni dizajner David Hicks, salon je postao mondeno mjesto Londona šezdesetih godina. Svatko tko je bio netko dolazio je u Vidalov salon: modeli, fotografi, aristokrati, filmski redatelji… Otuda potječe i Vidalovo prijateljstvo s redateljem Romanom Polanskim koje je rezultiralo frizurom desetljeća – duga plava kosa Mie Farrow ošišana je na dječačku frizuru. Bila je to najkraća kosa viđena na ženi, a Mia Farrow ju je imala u filmu Romana Polanskog Rosemaryna beba. Glumicu je Sassoon ošišao u privremenom boksačkom ringu kompanije Paramount Studios, pred fotografima, filmskim ekipama i novinarima; gotovo pred čitavim Hollywoodom. Sassoonu se oduvijek sviđala ideja performansa te je tako njegov salon imao velike prozore kroz koje su svi mogli vidjeti atmosferu u salonu, a ona je bila izrazito demokratska – vojvotkinja je sjedila pored domaćice, model pored medicinske sestre.

Nakon toga Sassoon je kreirao frizuru glumici Nancy Kwan za film The Wild Affair te je pozvao fotografa Terenca Donovana da taj trenutak ovjekovječi i slikom. Bio je to straga kratko odrezan ‘njišući’ bob koji se pojavio u magazinu Queen, da bi nakon toga bio prikazan i u različitim izdanjima diljem svijeta. Najpoznatija frizura koju je sam Vidal Sassoon smatrao sintezom svog geometrijskog pristupa bila je ‘five point cut’. Frizuru je Sassoon napravio na britanskom modelu Grace Coddington i za nju je rekao: „To je kulminacija desetogodišnjeg napretka i moj daleko najbolji rad.”

Salon u Grosvenor House Hotelu

Uskoro su otvoreni Sassoonovi londonski saloni u hotelu Grosvenor House i u Sloan Streetu, a nakon toga i saloni na Madison Avenue u New Yorku te u Münchenu u Njemačkoj. Nova revolucija „The Greek Goddess” dogodila se s ‘peri i nosi’ frizurom, za koju je Sassoon inspiraciju pronašao u afro frizurama koje je viđao u jazz klubovima u Harlemu u New Yorku. Sassoon je htio isti efekt postići kod bjelkinja i azijatkinja te je po povratku u London čitav vikend pokušavao ostvariti svoju viziju. Njegov tim neumorno je radio sve dok Sassoonova dugogodišnja suradnica Annie Humphreys nije otkrila trajnu, a međunarodni kreativni direktor Roger Thompson ošišao kosu modela. Pred njihovim očima pojavila se grčka boginja i temelj za ‘peri i nosi’ frizuru bio je postavljen.

Ranih 1970-ih, nakon što se preselio u SAD, Sassoon je želio ući u svijet proizvoda za kosu. To je bio prirodni korak naprijed za čovjeka koji je reputaciju izgradio na čistoj, zdravoj i slobodnoj kosi. Nakon što je osmislio revolucionarni program njege kose u tri koraka, Vidal Sassoon je svoje ime prodao multinacionalnoj kompaniji Procter & Gamble koja ga je dodala šamponima i regeneratorima koji su postali svjetski hit. Njihove reklame su imale legendarni slogan: „Ako Vi ne izgledate dobro, ni mi ne izgledamo dobro.”

Zahvaljujući proročanskoj reputaciji promicatelja zdravog životnog stila, Sassoon je pozvan da vodi televizijsku emisiju Your New Day. On je bio i službeni stilist Olimpijskih igara u Los Angelesu 1984. godine te je sa svojom tadašnjom suprugom Beverly napisao knjigu o zdravom životu – A Year of Beauty & Health. Saloni u Torontu, San Fanciscu, Njemačkoj i drugim britanskim gradovima otvoreni su prije nego što je u Londonu otvorena Sassoon Academy. Sassoonova je poslovna filozofija: „Ako se stvori nešto novo i to ostane tajna, umrijet će; ako se znanje dijeli, rast će i razvijati se.” Danas diljem svijeta radi 14 Sassoonovih akademija na kojima se obučavaju početnici i usavršavaju iskusni frizeri.

Mnogo je talentiranih frizera učilo od ovog majstora, a on je sa svojim kreativnim direktorima imao mnogo sreće, naime u radu su mu se pridružili: Roger Thompson, Christopher Brooker, Tim Hartley, Mark Hayes i Annie Humphreys. Sassoon je za svoj tim rekao: „Oni su tim s čijim se talentom bilo teško nadmetati.”

Mark Hayes Međunarodni kreativni direktor Sassoon Academy

Frizerska industrija je izgubila vizionara i kreativnog genija, a svijet jedno nevjerojatno ljudsko biće. U svijetu su rijetke osobe koje imaju tako dubok utjecaj kao što ga je imao Vidal Sassoon. Sassoon je svojom hrabrošću i vizijom zadužio cjelokupnu frizersku industriju, a njegov će se utjecaj osjećati još generacijama. Svima nama u Sassoonovoj organizaciji veoma će nedostajati, a njemu u spomen i čast nastavit ćemo s radom koji je on toliko volio.

U osobnom životu Sassoon je 1982. godine osnovao centar za proučavanje antisemitizma – Vidal Sassoon International Centre for the Study of Anti-Semitism. Centar istražuje antisemitizam kroz povijest, s naglaskom na odnose Židova i nežidova, posebice u vremenima napetosti i kriza. Sassoon je kao osoba bio izuzetno snažan i veoma inteligentan, a dio svog uspjeha može zahvaliti i činjenici što nikada nije pristajao na kompromise. “Ako imaš osjećaj za stil, svrhu i volju ne želiš pristati na kompromise”, rekao je. “Uvijek moraš učiniti ono što osjećaš da je ispravno.”

Organizacija Sassoon danas ima 31 salon na atraktivnim svjetskim lokacijama koji za usluge nude 520 000 termina godišnje. Uz to svake se godine lansiraju dvije sezonske kolekcije koje nastavljaju definirati Sassoonovu viziju frizerskog dizajna. Na pet kontinenata posluje14 Sassoonovih akademija na kojima se godišnje usavršava 180 000 frizera, od početnika do iskusnih vlasnika salona. Svake godine Sassoonova akademija kreira tri kolekcije, a njezin kreativni tim sudjeluje na više od 200 međunarodnih sajmova te tako dopiru do 500 000 frizera diljem svijeta.