REAKCIJE S POVODOM
Istaknuti frizeri iskreno o problemima u frizerstvu!

Okrugli stol na Hairstyle Newsu 2012

Potaknuti dobrim reakcijama na okrugli stol koji se održao na posljednjem Hairstyle Newsu u Opatiji, s pitanjima smo se obratili nekim od istaknutih hrvatskih frizera. Što muči hrvatske frizere i o kojim bi se temama trebalo diskutirati na okruglom stolu koji pripremamo za sljedeće izdanje Hairstyle Newsa?

Ceh frizera i kozmetičara Obrtničke komore Istarske županije:

Zaključak s posljednje sjednice Ceha frizera i kozmetičara Obrtničke komore Istarske županije u vezi s aktualnom frizerskom problematikom:
Traži se odgoda uvođenja obveze fiskalizacije za obrtnike frizerske i kozmetičke djelatnosti. Stopa PDV-a koju frizeri i kozmetičari plaćaju u RH izrazito je visoka, a problem je i rad na crno kojeg je svakim danom sve više.
Mjerodavne institucije ne uspijevaju suzbiti nelegalni rad te će mnogi frizeri i kozmetičari biti prisiljeni otpuštati radnike kako bi zadovoljili uvjete za ulazak u paušal i izbjegli dodatne financijske izdatke koje zahtijeva nabavka opreme za provođenje fiskalizacije.
Ponovno se od Hrvatske obrtničke komore traži da pokrene inicijativu za smanjenje stope PDV-a za male obrtnike frizerske i kozmetičke djelatnosti po uzoru na susjednu Sloveniju gdje umanjena stopa PDV-a iznosi 8,5%.

Aleksandra Oparov, predsjednica Kluba frizera Primorsko-goranske županije:

Smatram da je veliki problem struke negativna selekcija prilikom upisa u školu. Zbog niskog bodovnog upisnog praga, u frizersku se školu upisuju djeca koja za drugi izbor nemaju uvjete. Što se tiče edukacije djelatnika u salonima, ona ovisi o poslodavcima jer školski sustav frizerskog obrazovanja nije dovoljno orijentiran na praktični rad koji je osnova našeg znanja i vještina. Cjeloživotno obrazovanje je nužno, a za uspjeh i konkurentnost na tržištu potreban je čitav spektar vještina od kojih je „baratanje škarama” samo jedan segment. Financijska pismenost, komunikacijske vještine, organizacija i management, stvari su bez kojih ćemo teško opstati na tržištu. Majstorski ispit polaže se već nakon 2 godine staža što je apsolutno premalo iskustva, pa su kriteriji spušteni na minimum čime se dodatno srozava nivo frizerstva. Upravo zbog manjka iskustva i znanja novootvoreni se saloni zatvaraju unutar prve 3 godine poslovanja. Vlasnici tih salona se nakon zatvaranja više ne zapošljavaju u salonima koji opstaju, već mahom mijenjaju profesiju ili rade kod kuće “na crno” . Dugoročno gledano svi su na gubitku.

Ivanka Čačić, predsjednica Udruženja frizera grada Siska i predsjednica frizerskog Ceha Sisačko-moslavačke županije:

O temeljnim problemima frizerske struke govorim već godinama, no nažalost nikad se ništa nije promijenilo. Ja ću ih sada navesti još jednom:

• rad na crno
  Inspekcije ne rade dobro svoj posao, a uzrok toga su opća nezainteresiranosti ili osobna poznanstva u manjim mjestima.
• nelojalna konkurencija
  (cijena šišanja od 20 kn)
  To je cijena koju imaju obrtnici koji ne prijavljuju svoje radnike i time ruše ugled “zdravog” obrtništva.
• hiperprodukcija frizera
  Desetljećima se u nekim gradovima školuju frizeri, bez obzira na realne potrebe tržišta rada. Ravnatelji obrtničkih škola ne uvažavaju naša mišljenja, a često nas ne žele ni saslušati. Tako u Sisku nema pedikera i kozmetičara, no škole i dalje obrazuju samo frizere. U obrazovanju problem su i liječnički pregledi koji su obavezni pri upisu. Smatram da te preglede ne obavljaju nadležni liječnici te mi na praksi imamo djecu koja imaju probleme s motorikom, zadržavanjem stolice, alergijama itd. Sve to dokazuje da sustav uopće ne funkcionira.
• neusklađeno postupanje državnih inspektora na nivou jednog grada, a da o cijeloj državi i ne govorimo
• nametanje nove papirologije za vođenje frizerskih salona
• fiskalne kase
  Kada sam slušala objašnjenje Zakona o fiskalnim kasama u dvorani Lisinski, dobila sam dojam da ljudi koji nama kroje zakone uopće ne znaju ništa o frizerskoj struci. Govori se o tome kako će frizeri sada svoj novac morati polagati na račun i neće ga moći trošit kao dosada te će morati više ulagati u svoje salone kako bi taj novac opravdali. Ispada da mi frizeri zarađujemo velik novac koji ne damo državi, a moje je mišljenje da smo mi kao struka na koljenima.

Mirjana Vrsaljko, predsjednica Ceha frizera Obrtničke komore Zadarske županije:

Zaključci sa sastanka Odbora za unapređenje frizerske struke Udruženja obrtnika Zadar.
U nastavku su prijedlozi tema za Okrugli stol na sljedećem frizerskom festivalu – Hairstyle News 2013:

• problematika rada na crno i nelojalna konkurencija
• problematika uvođenja fiskalnih kasa
• nekvalitetna suradnja frizera i frizerskih škola
  U okviru ove problematike želimo progovoriti i o ovim pitanjima:
  • lošim školskim programima
  • zahtjevu da srednjoškolsko obrazovanje za frizere opet traje četiri, a ne tri godine
  • zahtjevu za uvođenje bodovnog praga pri upisu
  • osiguranju adekvatnog liječničkog uvjerenja uz provjeru motoričkih sposobnosti
  • zahtjevu da četvrta godina školovanja bude praksa u frizerskim salonima

Krešimir Španić, Vinkovci:

Najveći dio rasprave prošlogodišnjeg okruglog stola sveo se na nezadovoljstvo radom i organizacijom strukovne frizerske udruge. Predsjednik Zanetti nije prihvatio prijedlog kolege Ivice Pavlačića da inicijative i prijedlozi trebaju ići iz vrha Ceha prema županijskim organizacijama. Zanima me na koji način je predsjednik provodio svoje zamisli i projekte te što je sve napravljeno u Cehu u proteklom razdoblju? Nemamo nikakvih informacija, osim onih s natjecanja.
Evo pitanja na koja bih volio dobiti odgovore na sljedećem okruglom stolu Hairstyle Newsa:

• Što je sa školovanjem mladih frizera, cjeloživotnim usavršavanjem, stipendijama i povlasticama?
• Kako riješiti problem prevelikog broja učenika koji se školuju za frizere?
• Gdje saznati sve o tehničkim zahtjevima za uvođenje fiskalne blagajne u salone? Npr. što je s područjima na kojima internet nije dostupan?
• Predviđaju li se, zbog povećanja parafiskalnog opterećenja, nekakve subvencije?
• Mogu li i kako frizeri u inozemstvu regulirati cijene? Slovenska ekipa je prošle godine nešto spominjala u vezi s usklađivanjem cijena.
• Jesu li slovenski frizeri imali bilo koji oblik subvencija po ulasku u EU?
• Zastupaju li Ceh hrvatskih frizera i HOK frizere i njihove interese dovoljno i pravovremeno, ili bi bilo bolje, brže i efikasnije s našim se problemima obratiti političkim strankama?
• Objavom liste poreznih dužnika mogli smo uočiti da najveći broj frizerskih dužnika ima cijene ispod realnih. Na koji način porezna uprava misli riješiti taj problem? Ja smatram da su takvi saloni veći problem od onih koji u potpunosti rade na crno.

Marica Pivac, predsjednica sekcije frizera Makarska i potpredsjednica ceha frizera Splitsko-dalmatinske županije:

O frizerstvu bi se mnogo toga moglo napisati jer mnogo toga treba izmijeniti u sustavu.
Kao prvo, za zanimanje frizera upisuje se previše učenika, a mnogi od onih koji završe imaju slabo stručno znanje jer nemaju dovoljno prakse. Kako ne mogu pronaći posao, mnogi od njih završavaju radeći druge poslove ili rade na crno. Ista je situacija i s otpuštenim radnicima koji često rade po kućama bez kontrole, a sustav nije pronašao mehanizme da stane na kraj toj praksi.
Nadalje, na majstorske ispite izlaze nepripremljeni kandidati, bez stručnih znanja i kvalitete jer je rok za izlazak na ispit prekratak. Potrebno je barem 5 godina prakse kako bi mladi frizeri mogli samostalno raditi, a postojeća situacija srozava ugled struke.
Potrebno je uvesti i Obrtničke kartice, kako svi koji rade na crno ne bi mogli kupovati profesionalne proizvode, a ako ih se ipak u tome uhvati da im se oduzmu licence te zabrani rad.
Hrvatska obrtnička komora bi se trebala založiti za više edukacijskih seminara te postrožiti nadzor nad školama i preispitati stručnost osoba koje obučavaju učenike. Hrvatska obrtnička komora bi trebala imati i važniju ulogu u struci, a njihova savjetodavna služba bi trebala biti obrtnicima od pomoći, a ne da je oni osjećaju kao teret.
Potrebno je pojednostavniti administriranje u obrtništvu jer ne možemo biti i roditelji učenicima, i knjigovođe, i učitelji i frizeri kreativci jer nas guše propisi koji bi trebali biti jednostavniji. Bojim se da će stanje s uvođenjem fiskalnih kasi biti još i gore te da će doći do zatvaranja većeg broja frizerskih salona i degradacije struke.

Mitja Sojer, predsjednik Upravnog odbora Sekcije frizera pri Obrtnoj zbornici Slovenije:

Iskustva slovenskih frizera pri ulasku u EU
Proces ulaska u EU za slovenske je frizere u početku bio vrlo težak. Dosta smo zaostajali po pitanju cijena i teško smo pratili sva poskupljenja koja su došla uvođenjem eura, pa nas je kontrolirala služba za potrošače.
U Italiji i Njemačkoj cijene frizerskih usluga su automatski iz nacionalnih valuta pretvorene u eure i na taj način je došlo do znatnog poskupljenja, npr. iz 40 DEM u 40 EUR, no kod nas se to nije dogodilo.
Želimo pomoći hrvatskim frizerima i njihovim predstavnicima u priključenju Europskom udruženju frizera, kao i pri prilagodbi novim europskim standardima. Smatram da bi za Vas bilo poticajno da se sustav PDV-a prilagodi europskim standardima. Naše udruženje izborilo se za to da se PDV na frizerske usluge smanji s 20% na 8,5%. Nadležne institucije nisu odmah pozitivno reagirale, no nakon objašnjenja iz Bruxellesa i našeg isticanja da je frizerstvo uslužna djelatnost u kojoj se radi rukama a ne trguje, počeli su drugačije gledati na naš prijedlog koji je praksa u većini europskih zemalja. Važno je bilo još nekoliko okolnosti: to što zapošljavamo velik broj žena, što se tim zakonom smanjuje rad na crno, što niži PDV plaća više frizera i tako se više i brže puni državna blagajna. Po odobrenju našeg prijedloga tražili su od nas da snizimo cijene usluga, ali smo nakon uvođenja eura uspjeli uspostaviti realne cijene. Osim toga, naše se frizersko udruženje zalaže za ravnopravnost slovenskih frizera što je osobito bitno pri migracijama radne snage, u čemu smo ponudili pomoć i hrvatskim kolegama. Želimo im pomoći u konkurentnosti s frizerima iz drugih europskih država, u pripremama za uvođenje eura, u suzbijanju rada na crno te u uspostavi učinkovitog školskog sustava. Što se tiče ostalih problema istaknuo bih: pad prometa s dolaskom krize, prevelik broj novoškolovanih frizera te visoku cijenu materijala kojeg nabavljamo pod istim uvjetima kao i ostali frizeri u EU iako su cijene naših usluga znatno niže.